INDUSTRIJSKA RASVJETA

• Industrijska rasvjeta
• Primjeri
• Ponuda

Industrijska rasvjeta:
Visoke industrijske prostore je idealno osvijetliti pomoću industrijskih visilica s izvorima na izboj pod visokim tlakom. Prostore visine od 7 do 12 m treba rješavati pomoću svjetiljaka sa širokim snopom rasipanja svjetla – najbolje sa metalhalogenim žaruljama, a samo izuzetno sa visokotlačnim natrijevim žaruljama.

Prostore visine od 15m – 25 m rješavamo pomoću industrijskih  visilica sa užim ili naglašeno uskim snopom svjetla.
U situaciji kad je u industrijskoj hali kranska staza, kakva horizontalna struktura ispod stropa, gotovo je nemoguće osvjetljavati je pomoću industrijskih visilica. Tada se koristimo fleksibilnim fluorescentnim svjetljakama s uskosnopnim reflektorom.

Prostore visoke između 3,5 m do 7m treba osvijetliti pomoću fluorescentnih armatura ovješenih na čelično uže, ovjesnu cijev ili lanac. Koristimo fluorescentne lampe s kvalitetnim reflektorima.
Prostore visoke do 3,5 m osvjetljavamo pomoću fluorescentnih armatura montiranih direktno na strop. Koristimo lampe s odgovarajućim reflektorima (odsijačima).

Za rasvjetu visokoregalnog skladišta koristimo linijske lampe sa fluo-cijevima sa uskosnopnim reflektorima. Na taj način postižemo traženu horizontalnu rasvijetljenost, ali i dobru vertikalnu komponentu rasvijetljenosti na policama. Mogu se koristiti i industrijske visilice sa uskosnopnom optikom – ali linijska rasvjeta daje bolju ravnomjernost.

Za rasvjetu nisokoregalnog skladišta koristimo linijske lampe s fluocijevima sa širokosnopnim reflektorima. Na taj način postižemo traženu horizontalnu rasvijetljenost, ali i dobru vertikalnu komponentu na policama.
Radi što bolje vertikalne rasvijetljenosti na policama preporučuje se reflektor sa BAP optikom.

Za prostore sa prisustvom dnevnog svjetla, osobito za prostore sa nadsvjetlom, preporučuje se regulacija umjetnog svjetla. Razlozi za regulaciju su višestruki:

• ušteda električne energije
• bolja vizualna performansa, odnosno vidni komfor, jer je boja dnevnog svjetla  (T > 6000 °K) različita od boje umjetnog svjetla.
• Za umjetno svjetlo, tamo gdje je prisutno dnevno svjetlo, preporučuje se boja svjetla veća
  od T > °4000 K.

Regulacija rasvjete ima smisla za prostore u kojim u kojima koristimo fluorescentne armature. Preporuča se rasvjeta  koja koristi osjetnik (senzor) dnevnog svjetla – bez obzira radi li se o složenoj regulaciji rasvjete («Building menagement») ili o sustavu regulacije rasvjete u jednoj prostoriji. Inače, kontrolu dnevnog svjetla (radi izbjegavanja direktnog i indirektnog bliještanja) rješavamo i putem adekvatnih sjenila na prozorima, brisoleja i sl. «Building menagement» osim regulacije umjetnog svjetla koristimo i za kontrolu ulaska dnevnog svjetla.

Razina horizontalne rasvijetljenosti koju koristimo u rasvjeti određenih radnih procesa ovisi o zahtjevnosti tih procesa. Vrijednosti se kreću od 100 lx (najjednostavniji zadaci, prostor skladišta u kome se boravi povremeno i sl.), sklapanje proizvoda (200 lx – 300 lx), ručni rad na strojevima (500 lx – 750 lx) pa do razine od 1500 lx, a to su radni procesi u elektromehanici (urarastvo), odnosno u elektroničkoj industriji ili industriji lijekova. Isto tako, velika horizontalna rasvijetljenost se traži kod inspekcije ispravnosti proizvoda, odnosno inspekcije kvalitete boja (primjerice – u tekstilnoj, grafičkoj industriji).

Ovisno o specifičnosti radnog zadatka vrlo je važna i vertikalna komponenta rasvjete, a to je u slučaju da je tijekom radnog zadatka vertikalna ili koso postavljena radna površina treba biti dobro osvijetljena. Osim toga kod određenih zadataka važno je i lateralno svjetlo.

Tamo gdje je putem opće rasvjete teško ili nemoguće osigurati kvalitetno svjetlo za određeno radno mjesto, odnosno određeni radni proces, potrebno je osigurati lokalnu rasvjetu. Tip lokalne rasvjete ovisi o specifičnosti radnog mjesta, odnosno radnog procesa.

Danas je u Europi, osim klasične bazične ili prerađivačke industrije,  sve prisutnija industrija koja zahtijeva vrlo zahtijevne vidne zadatke – elektronička industrija, farmaceutska industrija itd. Osim toga, industrija novih tehnologija nije «prljava». Za dobar dio ovih radnih zadataka koristimo se principima projektiranja kvalitetne uredske rasvjete. Dakle, posebnu pažnju posvećujemo tome da na zaslonu računala ne bude blještanja (indirektno blještanje), da imamo kvalitetnu regulaciju rasvjete, adekvatnu boju svjetla itd.

Kod rasvjete u industriji posebnu pažnju treba posvetiti izbjegavanju direktnog i indirektnog blještanja  te  kvalitetnoj reprodukciji boje predmeta. Blještanje izbjegavamo prema specifičnosti radnog procesa, odnosno računamo faktor UGR u skladu s normom EN 12464. Isto tako, pazimo da regulacijom količine dnevnog svjetla (tamo gdje je to neophodno) izbjegavamo direktno i indirektno bliješanje na radnim mjestima.

Uzvrat boje je isto tako važan kod radnih procesa. U normama postoji  definiran faktor uzvrata boje Ra za pojedini radni proces. Za veliku većinu radnih zadataka traži se da Ra bude veći od 80. Kod starih (prljavih) industrijskih procesa zahtijevani uzvrat boje je niži Ra > 60. Kod procesa za koje nije neophodno stalno prisustvno ljudi Ra faktor pada na 40.

Kod određenih proizvodnih procesa, a kod kojih se prema normi traži uzvrat boje veći od 80 (Ra > 80), prilikom donošenja odluke o boji izvora svjetlosti, korisno je i neophodno savjetovati se s tehnologom (ili investitorom). Naime, čak i tamo gdje norma predlaže dosta visoki Ra, korisno je provjeriti prirodu radnog procesa. Primjerice, kod ručnog tiskanja prema normi EN 12464-1 Ra treba biti najmanje 80. S druge strane,  inspekcija kvalitete tiska traži da Ra bude veći od 90. Čest je slučaj da se inspekcija kvalitete tiska radi pored samog stroja, tijekom radnog procesa. Sličan je slučaj i kod šivaćih strojeva. Zato smatramo da su konzulatacije s tehnologom neophodne.