RASVJETA POSLOVNIH OBJEKATA

• Rasvjeta poslovnih objekata
• Primjeri
• Ponuda

Odabir rasvjete objekta, odluka je na koju utječu različiti faktori. Mnogi ljudi involvirani su od starta u procesu dizajna, te se tako javlja popriličan broj različitih ideja i specifikacija, sve do vremena kad se objekt već počne koristiti. Od krucijalne je važnosti da su svi sudionici projekta (kako predstavnici arhitektonske i građevinske struke, elektro i strojarske, tako i investitori i interijeristi…) involvirani u proces projektiranja od samog starta, kako bi proizveli najoptimalnija i najkvalitetnija rješenja.

PRINCIPI PROJEKTIRANJA RASVJETE UREDSKIH I KOMUNIKACIJSKIH PROSTORA

Osnove kod pristupanja projektiranju rasvjete uredskih i komunikacijskih prostora

Praksa je da investitor ili klijent, prvo pristupa arhitektima, te im povjerava zadatak kako bi razvili arhitektonski koncept, obuhvaćajući sve funkcije objekta, obzirom na namjenu. Arhitekti obično dalje ugovaraju dijelove projekta sa specijaliziranim projektnim uredima (strojarski inženjeri, elektroprojektanti…), te nakon kompletiranja projekta sa svim strukovnim dijelovima, priprema i izdaje troškovnik za javno nadmetanje. Izvođenje ugovara najadekvatniji ponuđač, koji također računa, nakon kvalitetno izvedene instalacije, da će dobiti priliku i na održavanju tog objekta, te nerijetko i  „Facility Management i Services“ (FMS) usluge.

Dakle, za cjeloviti dizajnerski pristup, nije dovoljno uzeti u obzir samo investicijske troškove građenja, iznimno je važno predvidjeti operativne troškove kroz vijek trajanja te investicije, odn. građevine. Inovativni koncepti rasvjete uzimaju te faktore u obzir, te opravdavaju održivost nekretnine. Pojam “održivost” tumači se fleksibilnošću na buduće promjene u rasporedu prostorija  ili namjene prostora, održavajući operativne i troškove održavanja niskim, koristeći visokokvalitetne proizvode i sustave, integrirajući građevinu i njene usluge, sa naglaskom na čovjeka kao najvažnijim i najdragocjenijim resursom, i zadržavajući funkcionalnost sustava prikladnim potrebama i tehničkim uvjetima.

Koncepti upotrebe i fleksibilnost prostora

Kako nekretnine moraju biti pogodne za trenutačne i buduće zahtjeve, zgrade i interijeri se obično planiraju na osnovi osi zgrade. Prema pregledu Instituta Gallup, 75% poduzetnika odgovara na promjene u radnom procesu drugačijim raspoređivanjem uredskog prostora, npr., kada se promijene aktivnosti, definiraju se novi timovi ili se uvode novi načini komunikacije.

Ulagači uglavnom pretpostavljaju da će zgradu okupirati brojni različiti stanari. Svaki od ovih stanara ima posebne zahtjeve i svi se slažu oko jedne točke: platit će samo one usluge koje zaista i koriste.
Ako razmotrimo cjelokupan životni ciklus neke građevine, manipulativni su troškovi odlučujući faktor za povećanje profitabilnosti. Oni mogu biti pet do sedam puta veći od početnih troškova.
Svjetlosne instalacije također imaju veliki potencijal za trajnu uštedu. Koncepti radnog prostora usredotočuju se na radni prostor, a ne na prostoriju u cjelini. Svjetlo, dakle energija, se koristi selektivno, upotreba svjetla je optimizirana u skladu s korisnikovim potrebama.

Prema konceptima radnog prostora, planiranje prostorije, rasvjetnog i kontrolnog sustava smatraju se cjelinom.
U suvremenim uredima, rigidne strukture prostora i radnih stanica zamjenjuju se fleksibilnim konceptima korištenja baziranim na stvarnim potrebama. Praktična iskustva nam govore da je raspored radnih površina usmjeren prema aksijalnim osima zgrade, te da su prostorije na katu podijeljene u zone – radne prostore, komunikacijske zone, razvojne zone, tehničke infrastrukture (kopirni uređaji, fax uređaji, itd.).

Rasvjetna tijela smještena su u skladu s osima zgrade i pod pravim kutevima u odnosu na prozore. Fleksibilnost se dalje povečava proširenjem radnog prostora na nekoliko radnih stanica. Uredski stolovi mogu se premjestiti bez utjecaja na kvalitetu svjetla, a mogu se čak razviti i nove sheme raspodjele. U kombinaciji sa sustavima upravljanja rasvjetom, ovo ne zahtijeva niti miješanje sa dosadašnjim instalacijama niti nove instalacije.

Prilikom restrukturiranja i premještanja unutar ureda, kod klasičnih instalacija (prekidači, BUS relejno prekidanje…) moramo računati i na znatne troškove na samoj instalaciji rasvjete, kao i na vjerojatnost da trenutno projektirano stanje neće odgovarati novoj ideji i namjeni prostora.

Kod korištenja digitalnih adresabilnih tehnologija i DALI predspojnim naprava svjetiljaka, značajno smanjujemo te troškove, upravo zato što instalacija ostaje nepromijenjena, već samo readresiramo gupe svjetiljaka, sukladno promjenama unutar ureda. Na taj način osiguravamo visoku fleksibilnost prostora.

 

Nivo rasvijetljenosti i distribucija svjetla na radnoj površini

Koncepti rasvjete radnih prostora fokusiraju se na različite aktivnosti i specifične vizualne zadatke. Ovaj inovativan pristup dizajnu rasvjete želi osigurati pravu količinu svjetla najbolje moguće kvalitete, u radnom prostoru. Jednolikost, smanjenje odsjaja, kontrast i sjene su prilagođeni određenoj aktivnosti.

Dobra vidljivost, najviše ovisi o nivou rasvijetljenosti. Viši nivo rasvijetljenosti, daje bolje vizualne perfomance, što bi značilo preciznost i brzinu kojom registriramo vizualne informacije. Kao što je svima poznato, u zatvorenim prostorima, nije moguće postići nivo rasvijetljenosti kao što je to na otvorenom, no unatoč tome, otprilike 50% istraživača, u studiji koja se bavi poželjnom rasvijetljenošću radnih površina uredskih stolova, zaključuje da je rasvijetljenost od 500lx neadekvatna. Neki od njih žele nivo rasvijetljenosti u rasponu od 1000-3000lx, čime dobijamo i visoku vertikalnu rasvjetu u prostoru.    Dovoljno visoka vertikalna rasvijetljenost neophodna je za dobro prepoznavanje vertikalnih površina i objekata u prostoriji, posebno lica ljudi. Ona je, ujedno i mjera impresije sjajnosti prostorije. Nova europska norma EN 12464 tako definira vertikalnu i cilindričnu rasvijetljenost (na radnim površinama i na policama te ormarima).

Dosad su svjetlotehničari običavali uzimati jedan uniformirani nivo rasvijetljenosti u cijeloj prostoriji, bez obzira na radnu površinu i vizualne zadatke. Europska norma EN 12464 omogućuje nam da fokusiramo svjetlo na radnu površinu, odnosno tamo gdje su vizualni zadaci predstavljeni. Što je preciznije definirana radna površina, preciznije će biti podešena količina svjetla i kvaliteta rasvjete. Nivo rasvijetljenosti u okolici radne površine može biti niži, te nam to otvara opciju korištenja, osim rasvjete radne površine, te upotrebu akcentnu rasvjete i svjetiljaka sa asimetričnim optikama (engl. “wallwasher”), kako bi dobili kvalitetnu sjajnost prostorije. Na taj način možemo reducirati prosječnu rasvijetljenost u objektu, te tako smanjiti utrošak el. energije, kao i troškove održavanja.

Dakako, to je jedino moguće kad imamo točno definirane radne površine, te da postoji mala vjerojatnost da će se pozicije radnih površina promijeniti, kao npr. u uredima koji se sastoje od radnih “ćelija”. Ukoliko moramo zadržati opciju maksimalne fleksibilnosti, npr. u otvorenim tipovima ureda, rasvjeta vezana uz tip prostorije ostaje rasvjeta izbora, ili ćemo koristiti za rasvjetu radnih površina prenosivu rasvjetu, odn. samostojeće svjetiljke.

Opća rasvjeta uredske prostorije

Pitanje mogućih načina raspoređivanja svjetiljaka u prostoriji, postavlja se u tijeku dizajniranja sustava rasvjete.

Iz studije «Svjetlo i čovjek» (“Licht und Mensch” / “Light and People”) Nemačkog instituta za primjenjenu rasvjetu (Deutsches Institut für Angewandte Lichttechnik (DIAL)):

“Rasvjetna tehnologija koja stvara trendove mora težiti stvaranju optimalnih uvjeta rada s jedne strane, i optimalnih  vizualnih iskustava s druge, kako bi se osoblje osjećalo dobro u svom radnom prostoru.”

Sve aktivnosti u svijetu rada uključuju izvršavanje različitih vizualnih zadataka. Vizualna perceptibilnost u ovom procesu igra glavnu ulogu. Standard EN12464, na kojem se temelji koncept RADNOG PROSTORA, određuje stupnjeve svjetlosti za vizualno područje rada.

Linija radne površine, je opisano područje unutar kojeg se nalaze radne stanice. Unutar te linije mora biti postignuta potpuna fleksibilnost. Takve linije radnog mjesta se tipično nalaze kao ćelije radnih jedinica u kombiniranim uredima ili   “Primarna zona” – neposredno uz prozor u “otvorenim” tipovima ureda. Aksialno vezane svjetiljke,  ovjesna svjetiljka sa kombiniranom optikom i direktno/indirektnom emisijom svjetla, stropno-montirane svjetiljke sa odgovarajućom difuznom optikom, svjetiljke sa SLC® waveguide optikom, ili svjetiljke koje mogu biti pomicane duž trake ili su lako prilagodljive, su radno-orjentirane svjetiljke optimizirane u tehničko rasvjetnim uvjetima.

Rasvjeta radnih stanica – EN12464

Radni prostor je prostor u kojem se može prezentirati vizualni zadatak. Ovaj prostor može biti horizontalan, vertikalan ili zakrivljen.

Za računsku radnu površinu, koja se računa na visini od 0.75m, kada je poznata pozicija radne stanice, nova norma EN 12464 definira prostor radnog stola i neposrednu zonu u okruženju koja je omeđena imaginarnom granicom cca. 1m od stola. Radno računsko okruženje, uzima se da je ostatak prostorije, umanjen za 0.5m od rubnih dijelova prostorije.

Ukoliko nije poznata točna pozicija radne stanice, EN 12464 definira da je računska radna površina kompletna prostorija, uz izuzetak rubne granice od 0.5m od rubnih dijelova prostorije.

Jedan radni prostor: gdje su i područje i vrsta vizualnog zadatka točno definirani, postavlja sljedeće zahtjeve i pretpostavke za svjetlotehničko rješenje:

• Rasvjeta orijentirana prema cilju i zadatku individualne radne stanice, odn. velika efikasnost osvijetljenosti.
• Maksimalna fokusiranost količine i kvalitete svjetla.
• Opremljeno za individualne potrebe korisnika (u odnosu na njegove psiho-fizičke predispozicije).
• Učinkovitost direktne komponente rasvjete, odn. visoka vrijednost vertikalne komponente rasvijetljenosti
• Minimalna prosječna rasvijetljenost iznosi 500lx na definiranoj radnoj površini, uz minimalnu ravnomjernost g1≥0.7, te u neposrednom okruženju g1≥0.6
• Dozvoljeno bliještanje reflektirajućih površina za normalne uredske  primjene iznosi UGR (engl. “Unified Glare Rating”) 19 (za CAD urede iznosi UGR 16)
• Optimalna kontrola odsjaja s osvjetljenjem ispod 1000 cd/m2 kod kuteva gledanja <65°

• Kontrola rasvjete temeljena na intenzivnosti danjeg svjetla i prisutnosti korisnika
• “Stvarna” vrijednost faktora održavanja mora se uzeti u obzir (prema EN 12464 cca 0.8 za uredske prostore)

Instalacija rasvjete mora biti predimenzionirana za faktor održavanja FM, kako bi se zadovoljila predviđena minimalna rasvijetljenost tijekom radnog vijeka, sukladno standardu EN 12464.

Faktor održavanja FM (engl. ”Maintenance factor”), izračunava se pomoću jednadžbe
MF=LLMF x LSF x LMF x RMF:

• LLMF = uzima u obzir vrijednost opadanja svjetlosnog toka
• LSF = uzima u obzir starenje izvora svjetlosti
• LMF = uzima u obzir smanjenje svjetlosnog toka zbog nakupljene prašine na svjetiljci
• RMF = uzima u obzir reduciranu refleksiju zbog nakupljanja nečistoće u prostoriji.

Rasvjetna rješenja i tehnologije

U slučaju aksijalno-orijentiranog prostornog plana ureda, svjetiljke moraju biti postavljene na ili između osi i pod pravim kutom u odnosu na prozore, kako bi zadržali fleksibilnost u slučajevima razmještanja namještaja i funkcija unutar prostorije. U tom slučaju svjetiljke mogu biti postavljene izravno iznad radnih površina.

Kod prijenosnih računala s LCD ekranom nagib zaslona je strogo individualan. To znači da treba izbjeći refleksiju na zaslonu za sve nagibe i iz svih pozicija u radnoj zoni. Zato treba koristiti svjetiljke sa niskom sjajnosti/luminancijom (“waveguide” i/ili mikro-piramidalna optika MPO+®) ili indirektnu rasvjetu.

Kod korištenja svjetiljaka sa paraboličnim rasterom, gotovo je nemoguće izbjeći moguće reflektirano blještanje koje ima nepovoljne učinke i uzrokuje vizualno naprezanje. Stoga moraju biti korištene svjetiljke koje pružaju kontrolu svestranog blještanja, te gdje je, prema EN 12464, sjajnost (luminancija) manja od 1000 cd/m2 obzirom na radijalni kut manji od 65°.

Kod fiksno instalirane rasvjete, a da ne znamo pozicije radnih površina, moramo računati uniformiranu rasvijetljenost cijelom površinom ureda. U tim slučajevima mogu biti korištene svjetiljke sa paraboličnom raster optikom, raspoređene u konvencionalno uređenim paralelama u odnosu na prozore.

Ideja ovjesne svjetiljke je uravnotežena kombinacija koja razvedruje prostoriju i usmjerava svjetlost. Može također biti razmještena izravno iznad radne stanice, te ima visoku iskoristivost svjetla.

Samostojeća rasvjetna tijela i koncept radnog prostora

Specifična upotreba uredskih prostora često nije poznata na stupnju planiranja; planiranje radnih područja je stoga teško ili nemoguće. Ovdje samostojeća rasvjetna tijela pokazuju svoje prednosti. Zbog fleksibilnosti i jednostavnog energetskog priključenja preko utičnice, može se postaviti točno tamo gdje je svjetlo potrebno – u radnom prostoru.

Kako bi na optimalan način zadovoljili potrebe rasvjete trebate pravu rasvjetnu tehnologiju – tu ćete saznati da niti jedno samostojeće rasvjetno tijelo nije potpuno jednako drugom. Gotovo uvijek je to kombinacija direktne i indirektne rasvjete, gdje je svjetlost usmjerena na radnu stanicu. Velika komponenta indirektne rasvjete, raspršene po mogućnosti asimetrično, osigurava optimalnu, jednoliku osvjetljenost stropa. Dodana joj je učinkovita direktna komponenta, koja jednoliko osvjetljava radnu površinu putem usmjerenog svjetla i bez odsjaja.

Često samostojeće svjetiljke dolaze sa podesivim rasvjetnim programima s senzorom dnevnog svjetla (engl. “daylight sensor“) i detektorom prisutnosti/pokreta (engl. “presence detector“). Imaju vrlo visok nivo prihvatljivosti među korisnicima, jer između ostalog, ubrajaju se kao namještaj i dio su uredske opreme.

Ljudski aspekti + Energetska učinkovitost = Ravnoteža između čovjeka i energije

Gdje god je fokus stavljen na ljude, njihovu učinkovitost i njihovo zdravlje, rasvjeta mora stvoriti optimalne uvjete za koncentraciju na poslu. Učinkovite, odn. korisne tehnologije, inteligentan koncept rasvjete i najvažnije upravljanje rasvjetom, su usklađeni kako bi pružili rješenje rasvjete koje je energetski učinkovito, a opet individualno orijentirano.

Optimalna radna rasvjeta je sjajna, ugodna i prilagođena odgovarajućem zadatku. Samo tamo gdje rasvjeta susreće sve kriterije kvalitete za određeni vizualni zadatak, ljudi mogu u potpunosti  razviti svoj potencijal učinkovitosti.

Intelektualno i emocionalno zadovoljavajuće svjetlo
Ljudi koji rade u uredima imaju velike emocionalne zahtjeve pred sobom. Faktori poput kreativnosti, sposobnosti komuniciranja i donošenje odluka postaju sve važniji. Ljudi mogu podnijeti dodijeljeni radni teret samo ako je instalacija rasvjete izvedena prema kriterijima kvalitete za njihov konkretan vizualni zadatak. Ako se ljudi ugodno osjećaju, posao se čini mnogo lakšim.

Dobra rasvjeta motivira i povećava dnevni ritam našeg tijela, npr. osvjetljavanje zidova stimulirajućim svijetlim bojama svjetla u određeno doba dana.

Visoka razina dnevnog svjetla pobuđuje osjećaj dobrobiti u čovjeku i smanjuje – u dinamičkoj kombinaciji s  umjetnim svjetlom – potrošnju energije.

Svjetlost u optimalnom odnosu cijene/učinkovitosti
S poslodavčeve točke gledišta, idealnog zaposlenika karakterizira visoka produktivnost, minimalno izostajanje zbog bolovanja, lojalnost i nizak postotak grešaka.

Pravilna rasvjeta za posao je sjajna, osigurava ugodno osnovno osvijetljenje i konkretizirana je na definiranu radnu površinu.
Tako zaposlenik bude motiviran i pospješuje produktivnost. Imajući na umu njegov efekt, cijena dobro uravnoteženog rasvjetnog sustava je razumno potrošen novac, osobito otkako inovativni sustavi rasvjete značajno smanjuju potrošnju energije koristeći djelotvornije svjetiljke i upravljačku opremu.

Konkretne mjere
Konkretne mjere za postizanje kvalitetne i ugodne radne rasvjete, su:

• direktna svjetlost metal-halogenih ili fluorescentnih svijetiljaka s odzivom boja većim od 80 (Ra≥80)
• automatski vremensko-zavisni prekidač podešen prema radnom vremenu
• vremenski-kontrolirana regulacija razine iluminacije u skladu s mijenjanjem smjena
• fleksibilno dodjeljivanje svjetiljaka radnim jedinicama (engl. “task area”)
• upravljanje rasvjetom u ovisnosti o upadu dnevnog svjetla (engl. “daylight-based lighting control”)