Dodijeljene UHA-ine godišnje nagrade na otvorenju Godišnje izložbe ostvarenja
Projektiranju dekorativne vanjske rasvjete primjenjene u krajobraznoj arhitekturi, nerijetko se pristupalo čisto tehničkim pristupom. Ovim člankom pokušat ćemo prezentirati potrebu za sinergijom ekološkog, arhitektonskog, povijesnog i tehničkog aspekta. Također, uzimajući u obzir ekološko zagađenje, navest ćemo principe koje treba primijeniti kako bi izbjegli svjetlosno zagađenje.
Pošto je ekološki pristup jedan od najvažnijih kod projektiranja dekorativne vanjske rasvjete, neizbježno je govoriti o uštedi el. energije, te o povezanosti eliminacije svjetlosnog zagađenja pravilnim izborom rasvjetnih tijela. U članku se daje osvrt na norme i preporuke kod projektiranja dekorativne i pejzažne rasvjete.
Za rasvjetno rješenje podrazumijeva se da mora zadovoljiti različite koncepte, ljude, gradove, ulice… Rasvijetliti znači udahnuti život u prostor i ljude, no time ne smijeno nametnuti svjetiljku u prvi plan, tj. skrenuti pažnju sa samog zadatka koji rasvijetljavamo.
Jedna od osnovnih ideja pri projektiranju pejzažne i parkovne rasvjete, jest koristiti jednu dizajnersku liniju svjetiljaka, sa različitim svjetlotehničkim rješenjima, tj. različitim izvorima svjetla, odn. optika (asimetrična, širokosnopna, usmjerena optika ili optika za uličnu rasvjetu ili biciklističke staze), te različitim aplikacijama: jednostruki ili dvostruki snop svjetla, ovjesna, zidna montaža na konzolu ili montaža na rasvjetni stup, kako bi ukrasili i oživjeli krajolik, park, povijesni objekt ili modernu arhitekturu.
Kompleksnosti svjetlotehničkog rješenja, pridonosi i beskonačna raznolikost biljaka. Raznolikost vrsta biljaka i međusobne povezanosti između različitih prirodnih elemenata nazočnih u zelenilu su čimbenici koji stvaraju široko mnoštvo svjetlosnih problema čak i unutar samo jednog vrta. Ispravno osvjetljenje može u tu svrhu biti određeno uzevši u obzir slične kriterije za stabla s istim osnovnim oblikom.
Normalne aktivnosti obnašane vani zahtijevaju niži nivo rasvijetljenosti od rasvjete interijera. Dodatni zahtjev koji moramo uzeti u obzir kod vanjske rasvjete, jest da je svaka rasvijetljena površina promatrana iz aspekta prirodne svjetline neba i tamnog okruženja. Pod tim okolnostima, dobri rezultati ostvaruju se niskom rasvijetljenošću, odn. samo sa par luxa.
Kod vanjske rasvjete sjajnost (luminancija) reflektirana od rasvijetljene površine ima veći značaj od svjetla koji je usmjeren na površinu. Sjajnost (Luminancija) je sjajnost rasvijetljene ili svjetleće površine, kako je vidi ljudsko oko, a ovisi o sjajnosti materijala.
Osvjetljenje netransparentne površine, reflektiraju jedan dio svjetlosnog spektra, a drugi apsorbiraju. Omjer između količine reflektiranog i apsorbiranog svjetla izražen je indeksom koji nazivamo reflaktancija (reflectance), a ovisi o karakteristikama materijala i njegovoj boji.
Mogućnost oka da se prilagođuje na više ili manje razine sjajnosti, naziva se adaptacija. Mogućnost adaptacije ljudskog oka kreće se unutar omjera sjajnosti od 1:10 milijardi. Trajanje procesa adaptacije ovisi o sjajnosti na početku i na kraju procesa. Adaptacija na manju sjajnost traje dulje od adaptacije na višu sjajnost. Proces adaptacije omogućuje složena mreža ganglija-živčanih stanica, koje prenose informacije do mozga.
Kod vanjske rasvjete, a naročito kod dekorativne pejzažne i rasvjete parkova i šetnica, moramo voditi računa da je svaka pogreška daleko vidljivija i kritičnija, pošto se manifestira kao izravni utjecaj na prirodni okoliš. Ne vodeći računa o svjetlosnom zagađenju, utječemo na biološku raznolikost objekta koji osvjetljavamo, rastjerujući ptice i kukce. Ne vodeći računa o prirodnim kontrastima drveća i raznog raslinja, zanemarujemo prvobitnu funkciju biljne raznolikosti tog pejzažnog segmenta, te dovodimo u pitanje razlog za postojanje tog bilja, a naročito rasvjetljavanja istog.
Igra sjena pri noćnom osvjetljenju krajobrazne arhitekturom
Bacanje sjena oduvijek je bila jednostavna, ali zadivljujuća igra koja može promijeniti izgled osvijetljenog elementa. Suvremene svjetiljke stvorene su sa idejom predlaganja različitih opcija za svjetlotehničke projekte kojima se omogućuje kontroliranje i iskorištavanje sjena, nadalje poštivajući prirodne površine.
Slika 1 – Svjetiljka DECO sa ekranima
Savršenom svjetlosnom instalacijom može se postići stvaranje prirodne ravnoteže između svjetlosti i tame. Pogrešno osvjetljenje eliminira prirodni kontrast i umanjuje ljepotu prirode. Svjetlost i tama su nadopunjujući elementi: samo kada su skupa u prirodnom ili umjetnom osvjetljenju možemo razumjeti punoću i veličanstvo prirodnih oblika.
Noćno osvjetljenje se može isplanirati da promjeni dominantnu shemu boja. Scenski sadržaj svjetlosne instalacije postaje sastavni dio svjetlotehničkog projekta. Tehnologije suvremenih svjetiljaka uključuju nekoliko alternativnih emitera svijetlosti s beskonačnim mogućnostima mijenjanja boja i intenziteta svjetlosnog snopa.
Slika 2 – Jasno izražen prirodan kontrast kvalitetnim rasvjetnim rješenjem
Sezonske varijacije utječu na izgled parkova i vrtova. Svaka sezona se podudara sa određenom fazom životnog ciklusa različitih stabala, žbunja i tratina koja mijenjaju boju i oblik tijekom cijele godine. Iz te konstatacije zaključujemo da instalacija rasvjete, mora obuhvatiti sve sezonske promjene vegetacije (cvatnju, bujnost vegetacije, žučenje lišća, ispadanje lišća…), te da u svim uvjetima mora zadovoljavati svoju svrhu: osebujnost vegetacije i postojanost originalnih boja.
Slika 3 – Jesenska idila
To znači da kod pristupanja projektiranju rasvjete, prvenstveno moramo voditi računa o boji, kvaliteti i učinkovitosti izvora svjetla, te o fokusu i usmjerenju reflektorskog snopa svjetiljke.
Osim oblika i veličine, prirodni element također posjeduje grafičku osobnost koja može biti istaknuta sjenčanjem. Korištenjem raznih ekrana svjetiljaka, stvaramo širok spektar efekata kombinirajući svjetlost i tamu, koji mijenjaju svjetlosni prijelom, krojeći ga na osobine prirodnog elementa. Određeni proizvođači nude nekoliko ekrana dizajniranih da istaknu neke tipične osobine. Međutim, ekrani mogu biti proizvoljno korišteni radi otkrivanja kreativnih novih efekata i stvaranja novih senzacija. Stabla sličnog oblika mogu imati različite grafičke značajke – dinamičnost, statičnost, mobilnost ili drugo.
DINAMIČNOST KONSTANTNOST MOBILNOST MIRNOĆA IZLAZNOST
Slika 4 – Prikaz grafičkih osobnosti prirodnog raslinja
Boja svjetla je i psihološka kategorija – svjetlo utječe na raspoloženje i motiviranost čovjeka. Na primjer, monokromatska žuta boja niskotlačnih natrijevih žarulja djeluje deprimirajuće, dočim toplo bijela boja keramičkih metal-halogenih žarulja djelujuje smirujuće i optimistički.
Također boje rasvjetnih rješenja ne ovisi samo o tipu izvora svjetla, već je igra bojama moguća i korištenjem raznih kromatskih filtera na svjetiljkama, ili RGB (Red Green Blue) tehnologijom svjetiljaka dinamičkim promjenama boja, kao npr. LED RGB svjetiljke, upravljane DMX ili DALI digitalnim tehnologijama. Pri tom, moramo paziti na kompletarnost boja, te biti umjeren u primjeni boja, kao i opsegu obuhvata.
ZAKLJUČAK: kod projektiranja dekorativne i pejzažne rasvjete te rasvjete parkova i šetnica, osnovni princip je pokušati što decentnije rasvijetliti, te voditi računa o ekološkom zagađenju svjetlom.
Hrvatski
English